Podaci i informacije
Podaci
Prije nego krenemo u školu potrebno je pripremiti se, obući se shodno trenutnoj temperaturi vani. Kako odlučiti kako se obući? Da li obući majicu kratkih rukava ili dugih rukava? Da li je potrebno obući jaknu?
Da bi donijeli jednu ovakvu odluku, dovoljno je da npr. pogledom kroz prozor na termometar provjerimo koja je trenutna vanjska temperatura. Ako termometar pokazuje -1℃, znamo da se trebamo obući toplo(jer je vani hladno).
Podatak koji smo dobili od termometra, sam po sebi kao broj, nema značenje, ali kada se predstavi u određenom kontekstu, kada dobije smisao ili značenje, tada postaje informacija iz koje mi možemo izvesti naprimjer neki zaključak ili donijeti neku odluku, a u ovom slučaju je to da se trebamo toplo obući.
Podaci sami po sebi nemaju značenje, ali kada se predstave u određenom kontekstu postaju informacije. Naprimjer, broj 13 je podatak koji ne znači ništa, ali ako se predstavi kao vanjska temperatura u našem gradu, prijateljeve godine starosti ili kao cijena nekog proizvoda u konvertibilnim markama, onda 13 postaje informacija. Podaci mogu biti tekstualni, numerički(brojni), slikovni, zvučni i video.
Informacije
Riječ "informacija" potiče od latinske riječi "informare" što znači obavijestiti.
Informacija kao pojam poznata je još od najstarijih vremena. U staroj Grčkoj, o informacijama i njihovom
prenošenju govorio je Aristotel. Kasnije, u srednjem vijeku su većinom filozofi proučavali
informaciju i njene osnovne karakteristike.
Prvu definiciju informacije dao je ruski filozof Ursul:
„Informacija predstavlja preslikavanje stanja jednog subjekta u stanje drugog subjekta. Pri tome
ovo preslikavanje na drugi subjekat ne mora da bude istovjetno kod svih subjekata.“
Ovu definiciju možemo objasniti na primjeru profesora matematike koji prenosi svoje znanje učenicima, odnosno
"preslikavanja" svog znanja na njih. Jedan dio učenika će razumijeti, a jedan neće. Prema tome, to
"preslikavanje" je kod učenika primljeno na različite načine.
Svaka informacija se sastoji od većeg ili manjeg broja podataka. Podatak je logička cjelina koju smo primili osjetilima,
a sama za sebe ne mora imati neko značenje,naprimjer: Jasmin;1984;300km,19:00...
Sve su ovo primjeri podataka.
U trentuku kada podatku pridružimo određeno značenje on postaje informacija ili dio informacije.
Naprimjer, za prva dva podatka: Jasmin je rodjen 1984.godine. U ovom slučaju podaci Jasmin i 1984.
su povezani na način da imaju neko značenje,pa prema tome govorimo o informaciji.
Informacije mogu biti:
- Istinite ili neistinite
- Tačne ili netačne
- Važne ili manje važne
Za kraj pogledajte jedan zanimljiv ilustrativni video:
- Pitanja:
- Šta je podatak?
- Koje su vrste podataka?
- Kada podaci postaju informacije?
- Kako glasi prva definicija informacije?
- Vrste informacija?
- Šta je znanje?